This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. | tel: +385 43 243 243 | Trg hrvatskih branitelja 21 | Bjelovarska kreditna unija

  • Bjelovarska kreditna unija
  • Bjelovarska kreditna unija
  • Bjelovarska kreditna unija
  • Bjelovarska kreditna unija
  • Bjelovarska kreditna unija
  • Bjelovarska kreditna unija
  • Bjelovarska kreditna unija

Banke su mrtve, živjele kreditne unije

on .


Iako je novac uložen u štednju u bankama vrlo velik traže se novi načini sigurnog ulaganja novca i dobivanja kredita. U Velikoj Britaniji velika konkurencija bankama su kreditne unije. Ljudi više ne žele ulagati novac u banke već se pojavljuje želja za lokalnim ulaganjem. O čemu se zapravo radi?

 

Britanska istraživačka novinarka Ellie Mae O'Hagan nedavno je objavila tekst u kojem pronalazi zanimljiv način kreditiranja koji uzima sve više maha na Otoku. Borba protiv globalne ekonomije u glavama ljudi postaje borba protiv egoizma, velikih korporacija, sustava u kojeg su do jučer vjerovali, a koji ih je slijepo izigrao. Pad na zemlju bio je bolan. Desetine tisuća osiromašenih ljudi, bez stanova, kuća, a banke, koje su proglašene glavnim krivcem ostvaruju i dalje dobit, zarađuju kao nikad i nastavljaju kockanje životnim ušteđevinama svojih štediša. Bilo je pitanje kad će se osmisliti način borbe protiv ovih „gospodara Svemira“. I odgovor je stigao. Kreditne unije. Kod nas su zahvaljujući novom Zakonu pod stalnom paskom i kontrolom te se ne može desiti ono što se desilo prije nekoliko godina kad je poslovanje bilo prepušteno slučaju. Kreditne unije u Hrvatskoj su financijske institucije koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad. U Hrvatskoj trenutno posluju dvadeset tri kreditne unije, teritorijalno nejednako raspoređene, a nastale su preoblikovanjem iz štedno kreditnih zadruga. U postupku preoblikovanja pojavili su se brojni problemi u poslovanju, pa je osmišljena Udruga kreditnih unija koja se aktivno uključuje u rješavanje istih.

Kreditne unije u svijetu nisu nikakva novost ili rijetkost. Kreditne unije posluju u više od 100 zemalja širom svijeta, gdje pružaju različite financijske usluge, prije svega kreditne i depozitne. Udružuju kapital više od 200 milijuna ljudi koji na ovaj način dolaze do kapitala u slučaju potrebe.

Ako govorimo o Europi u EU unije su članice Europske mreže kreditnih unija koja pomaže novim državama članicama da u tim zemljama kreditne unije dostignu status koji je jednak kao i u drugim državama članicama EU.

Posao kreditnih unija u zemljama EU nije vezan samo uz kreditno-depozitne poslove. Kreditne unije  za svoje članove mogu obavljati i druge poslove kao što su savjetodavne usluge, knjigovodstvene usluge, posredovanje u životnom osiguranju, platni promet za svoje članove ili usluge razvijanja vještina svojih članova u upravljanju novcem.

 ABECEDA KAPITALAFoto: Olivia Harris / Reuters
Prosvjednici udruge „Preseli svoj novac“ lijepe  plakate na prozor podružnice banke Barclays u Londonu

 

No vratimo se u Britaniju. Bitan faktor u poslovanju unija je u tome što su ulagači ujedno i vlasnici. Na taj način svake godine ostvaruju i dobit, ako unija pozitivno posluje, te dividendu. Nema više nezadovoljstva kad banka nesposobnoj upravi dodijeli bonuse, a banka istovremeno propada. Ovdje svaki ulagač odlučuje o dividendama i bonusu. Još jedna zanimljivost je što kapital ostaje u lokalnom okruženju, ne odlazi u mutne poslove ulaganja po svijetu, već se koristi za lokalno širenje, možemo slobodno reći i kvartovsko širenje poslovanja poduzetnika. Sjećam se da je davno sličan način poslovanja bio aktivan u Sloveniji, kad je svaka dolina imala svoju lokalnu banku te je kapital bio predviđen za lokalno širenje poslovanja. Očito da nam je globalna ekonomija pokvarila dosta razmišljanja o budućnosti.

U Hrvatskoj je rad kreditnih unija bitno „otežan“ zbog zakonskog ograničenja. Primjena „teritorijalnog načela“ koje je propisano člankom 9. stavak 3. i točkom 4. Zakona o kreditnim unijama, izričito je restriktivno, što ima svoje prednosti i nedostatke. Pa da vidimo kako su ove naše nazovi nedostatke u Britaniji pretvorili u prednosti.

Desetine tisuća osiromašenih ljudi, bez stanova, kuća, a banke, koje su proglašene glavnim krivcem ostvaruju i dalje dobit, zarađuju kao nikad i nastavljaju kockanje životnim ušteđevinama svojih štediša. Bilo je pitanje kad će se osmisliti način borbe protiv ovih „gospodara Svemira“. I odgovor je stigao. Kreditne unije.

 Primjera radi, primjenom Zakona, građanin koji ima prebivalište u Crikvenici ili Delnicama ( dakle u drugoj županiji), a radi u Rijeci ne može postati član kreditne unije u gradu Rijeci. To znači da će morati pričekati da se u njegovoj regiji registrira Unija kako bi mogao pristupiti kao član.

Idemo opet malo u Europu. Ako je suditi prema podacima udruge „Move your money“ više od pola miliona ljudi preselilo je svoje depozite samo ove godine iz banke u kreditne unije. U Americi situacija je uzela i više maha. Od početka 2009. do sredine 2010 godine više od 1,5 milijuna ljudi pristupilo je kreditnim unijama. Toliko ljudi očekuje se u pravilu nakon 14 godišnjeg poslovanja neke institucije. Krenimo istražiti zašto je tome tako.

Za razliku od velikih banaka kreditne unije ne učestvuju u pravilima tzv „casino“ ulaganja. Jasno je o čemu se radi. O špekulativnim ulaganjima koja najčešće vode u propast. Ali jasno, nakon napuhavanja velikog balona. Ulagač u kreditnu uniju nema rizika ulaganja. Jedini način špekulacije je trenutak kad se novac iz unije posuđuje nekom od štediša ili poduzetnika putem kredita, no i tada FSA garantira povrat u slučaju gubitka, dakle realno niti to nije špekulacija. Već smo rekli da korisnici unije nisu samo štediše, već i vlasnici, tako da sudjeluju u dobiti i bonusima. U kreditnim unijama nema većinskih vlasnika dionica, kreditnih kartica, izvršni direktori nisu milijunaši niti dobivaju enormne bonuse.

No nije razlog isključivo financijski. Postoje i društveni, odnosno socijalni razlozi ulaganja u uniju. Zamislimo koliko bi novaca građani grada Rijeke kroz ovaj način ulaganja mogli dobiti za vlastiti razvoj. Građani bi bili vlasnici unije koja bi ulagala novac isključivo u progres lokalne zajednice, te bi na ovaj način ostvarivala puno brži i stabilniji odnos povećanja kvalitete života u lokalnoj sredini. Članovi kreditne unije dijele zajedničku želju za udruživanjem, te naravno dijele i zajedničke interese prilikom ostvarivanja prihoda. Na primjer, kod ulaganja u LCCU uniju (London Community Credit Union) ulagači moraju imati prijavljen boravak isključivo u londonskom Tower Hamlets ili četvrti Hackney. Samo na ovaj način mogu pristupiti članstvu u uniji

Zanimljivost ovog pristupa krije se upravo u vrlo kreativnoj ideji stvaranja novog, a ne rušenja starog. Pokreti kao što su “Occupy Wall Street” i slični okrenuti su prema rušenju sistema, no u svojoj biti ne nude ništa novo ili drugačije. A povijest nas je naučila da rušenjem starog bez ideje ili strategije stvaranja novog nema izlaza iz gliba. Dakle, prednost ovog razmišljanja je upravo u tome što prikazuje nešto novo, bez uplitanja u stara pravila.

I dok se kod nas ovakva ideja još nije rodila, a pitanje je hoće li ubrzo, u svijetu postoji sve veća svijest za samoodređenjem, samoorganizacijom, te se pojedinci sve više okreću načinima spašavanja vlastitog života kroz odmak od globalne ekonomije. Okrupnjivanje kapitala sa druge strane u potpunosti je svelo na minimum socijalne odnose te nije čudno da pojedinac počinje tražiti svrhu postojanja povratkom na osnovno.

Mjerilo prema kojem možemo sa sigurnošću utvrditi da je smjer kretanja  i okretanja prema pojedincu ispravan, vidimo u ponašanju banaka, u njihovim PR kampanjama. Sve češće korištenje riječi „lokalno“ i „odgovorno“  u marketingu pokazuje da banke jako dobro osjećaju puls javnosti. Na njihovu žalost, a na našu sreću javnost ih ne sluša. Prema anketama provedenim u UK 79% posto anketiranih ne vjeruje bankama. Toliko postotak anketiranih ne vjeruje reklamnoj kampanji u kojoj banke uvjeravaju štediše da će trenutne probleme riješiti u suradnji, zajedno sa njima. Porast broja unija, nadajmo se ubrzo i u Hrvatskoj, pokazuje puno širu osnovu povjerenja te se ne može govoriti samo o socijalnoj ili financijskoj svijesti već i o pokretu kod kojeg će veliku korist imati i šira zajednica. Kroz širenje broja ulagača u kreditne unije javnost bankama jasno daje do znanja da više neće tolerirati njihov plan stvaranja profita samo za one na vrhu, već i potpunu promjenu financijskog sistema od kojeg korist mora imati i pojedinac.

Naše usluge

Kontaktirajte nas

  • Trg hrvatskih branitelja 21
    43000 Bjelovar
  • tel: +385 43 243 243